JABLANICA: Kako to rade u Ekološkom društvu EKO-NERETVA
Probudili građane iz depresije
Članovi Eko Neretve akcijama dokazuju ljubav prema svom gradu - Jablanica
Počelo je, vjerovali ili ne, u automobilu diplomiranog ekonomiste Idriza Čilića - u njemu su držani dokumenti tek formiranog udruženja ekologa. Korak po korak, jablanički ekolozi su sticali povjerenje građana, nametali eko-probleme aktuelnoj vlasti, tražili načine da zaštite prirodu i njena dobra, borili se pametno za održivi razvoj. Dvije godine kasnije, sjedimo u velikoj prostoriji koju je Ekološko društvo EKO-Neretva dobilo od općinske vlasti. Ne plaćaju kiriju, struju i vodu, dovoljno za rad, kažu. Snašli se i za tehniku – tri kompletna računara, dva nova foto-aparata, telefon i faks-aparat, komplet poljoprivrednog alata za eko-aktiviste.
Radili smo temeljito, NVO EKO Neretva registrirana je 9. marta 1999. godine. Imamo 132 člana, od toga su čak 84 posto mladi, a 48 posto su članice žene. Od organa u Društvu imamo skupštinu, upravni odbor i sekretarijat – kaže nam izvršni direktor Idriz Čilić, koga zatičemo u društvu sa sekretaricom Zekijom Begović i predsjednicom EKO Neretve Melihe Šubare.
Niska veoma uspješno realiziranih projekata EKO-Neretve je duga – za dvije godine čak 15. Izdvajaju ekološku edukaciju stanovnika Jablanice, čišćenje korita rijeke Neretve od nanosa sa hidroelektrana, obilježavanje ekoloških datuma, rad na zakonskoj zaštiti okoliša sa Dem Ret-om, formiranje Eko-mreže BiH u okviru ReRep-a, a kao najprojekt ističu izgradnju trim-staze Križ.
Staza je duga ukupno 3950 metara, a od toga dio sa vježbama je 1550 metara. Visinska razlika je 192 – 400 metara, dakle 208 metara, a na stazi smo postavili za sada 17 stanica sa instaliranim spravama za vježbanje od drveta i metala i upustvima za svaku vježbu. Oko 30 ekologa radilo je dva mjeseca, a staza nas je koštala nešto manje od 5000 KM. Ona je naš ponos, dali smo je na korištenje građanima. Odjek i interes za trim-stazu je veliki – kaže predsjednica Meliha Šubara.
Trebalo bi mnogo više novinskog prostora da se samo nabroje svi uspjesi EKO Neretve – od saniranja divljih deponija, čišćenja akumulacionog jezera, akcije na uređenju eko-balkona i okućnica. Ipak, podvig su napravili kada su kontinuiranim pritiskom na općinske vlasti i direktora Gradske pekare uspjeli da zaštite grad od aerozagađenja usljed korištenja uglja vrlo lošeg kvaliteta. Na kraju, je direktor popustio, promijenio ložište peći i počeo nabavljati kvalitetniji ugalj!
